prva stranica arrow vijesti arrow Slovenija arrow Zlatni štit u Cankarjevom domu
Četvrtak, 20 Septembar 2018
 
 
GLAVNI MENI
prva stranica
uvodnik
vijesti
blogosfera
časopis bošnjak
podalpski selam
linkovi
forum
traži
PRIJAVA





Zaboravili ste lozinku?
Još niste član? Učlanite se ovdje
PJESMA TJEDNA
pošaljite vaš prijedlog
 Dino Merlin: 
Love In Rewind
Zlatni štit u Cankarjevom domu PDF Ispiši E-mail
(0 glasova)
Jasmina Hasković   
Petak, 26 Oktobar 2007
ImageU subotu, 20.10.2007. u poznatom Cankarjevom domu  u Ljubljani održana je promocija dvije knjige autora Ferida Muhića: Zlati ščit, (prijevod na slovenački jezik) u izdanju K.D. „Sandžak“ u Sloveniji i Falko peregrinus, u izdanju Alema iz Prištine. Za izvrstan prijevod Štita od zlata pobrinulo se K. D. „Sandžak“ u Sloveniji u saradnji sa ovdašnjim ministarstvom za kulturu.
Na priredbi su, pored autora prof. dr Ferida Muhića učestvovali: Nadira Avdić-Vllasi i prof.dr Lev Kreft, koji je nastupio kao recenzent knjige Zlati ščit.
Među brojnim i zadovoljnim posjetiocima sjedeli su mag. Julijana Bizjak-Mlakar iz Socijal-demokratske stranke Slovenije, kao i g. Marjan Šiftar, bivši veleposlanik Slovenije u Republici Makedoniji.
Priredbu je vodila simpatična studentica prava gospođica Almina Agović.
Uvodnu riječ imao je predsjednik K.D.“Sandžak“ g. Jusuf Korać. Nakon toga prisutnima se obratila g. Nadira Avdić-Vllasi i predstavila knjigu poezije Falco peregrinus.

Predstava Zlatega ščita (Štita od zlata)

U nastavku programa riječ je uzeo g. Šemso Agović, urednik i jedan od prevodilaca Zlatega ščita. Prisutnima se obratio riječima:
»Dragi gosti, poštovani posjetioci, dame i gospodo, tokom rada na prijevodu Štita od zlata Ferida Muhića dobijao sam pitanja zašto se društvo »Sandžak« odlučilo baš za tu knjigu. Moj odgovor je uvijek bio kratak: gospođa Nadira Avdić-Vllasi. Ona nam je predložila da ovu sjajnu knjigu prevedemo na slovenački jezik. Gospođa Nadira Avdić-Vllasi obavlja jedan plemenit posao  - a to je prevođenje na bosanski djela Ferida Muhića, koja su većinom na stranim jezicima, a predstavljaju pravu riznicu neprocjenjive umjetničke vrijednosti. Kada kažem plemenit posao mislim na to da iza gospođe Nadire Avdić-Vllasi ne stoji neka stabilna država sa jakim MzK, već taj njen rad počiva uglavnom na samoinicijativnosti, entuzijazmu i volonterizmu. Nadajmo se da će se to uskoro promijeniti.

Prije nešto više od godinu dana knjigu Zlatni štit mi je darivao književnik Alija Džogović, moj prijatelj, koji živi u Peći. Bilo je to izdanje na bosanskom jeziku, koje je štampano u Prištini pod okriljem izdavačke kuće Alem, koju vodi večeras sa nama prisutna gospođa Nadira Avdić-Vllasi. Ubrzo zatim uslijedila je promocija Štita od zlata ovdje u Ljubljani (22.10.2006. u organizaciji društva „Sandžak“, kao i sada), a onda aktivnosti oko prevođenja i izdavanja, što je značilo godinu dana zanimljivog druženja sa „najboljim čovjekovim prijateljem“ – knjigom – i posredno preko nje sa njenim autorom, poznatim esejistom i pjesnikom prof. dr Feridom Muhićem. U vezi tih događaja nastala je nova knjiga, sada još u rukopisu, koju potpisuje moja malenkost, a o kojoj ćemo, ako Bog da, nekom drugom prilikom.

Image

Veliki pisci, pjesnici, filozofi, nikada ne pripadaju samo jednom narodu. Naprotiv, umjetnost kao sveopšta dobrina pripada cijelom čovječanstvu. Nekada bijasmo jedno ljudstvo, pa smo se uzoholili uvjereni da možemo mimo Boga dostići nebo, i počesmo graditi Vavilonsku kulu. Bog se zbog toga rasrdio i razdvojio nas na različite rase i narode, rasturio nas na sve četiri strane svijeta i dao nam različite jezike da se ne bi međusobno razumjeli*. Zato su tu prevodioci koji omogućuju da se književna umjetnost prelijeva iz jednog govornog područja u drugo.
Nekada je bilo opasno prevoditi knjige na slovenački jezik. Prevodioci su bili proganjani, a knjige javno spaljivane. Od Biblije Primoža Trubara do Cankareve „Erotike“, spaljeno je ogromno književno bogatstvo. Ali sada su druga vremena. Slovenački narod se izborio za svoju slobodu, svoj jezik, i ima pozavidnu književnu baštinu, koja od danas postaje bogatija za još jednu knjigu. Zato nema opasnosti da naš „Zlati ščit“ bude spaljen. Neko je rekao: ako baš mora da plane, neka „plane“ na tržištu.

O Štitu od zlata

Štit od zlata predstavlja remek djelo na području esejiestike, ili preciznije rečeno filozofske meditacije. Čini ga petnaest eseja, gdje je svaki za sebe cjelina, ali koji su povezani osnovnom premisom da trošenjem čovjekovih vrijednosti – ljubavi, dobrote, itd. nastaju nove vrijednosti i tako život dobija pravi smisao. Tu premisu simbolizira zlatni štit, koji kroz svoj sjaj, namijenjen ljudima, troši svoju supstancu pod njihovim dodirima. Metaforično - svaki čovjek je zlatni štit, prisutan tu, na ovom svijetu, da sija, da daje... i da prima.

U knjizi Zlatni štit autor Muhić je stvorio čudesni svijet spleten od književnosti, poezije i filozofije, u čiji centar postavlja čovjeka. U eseju Mario galopira on kaže: 'Mario zna da je Kopernik bio žrtva iluzije: ne može se središte svijeta pomjeriti sa Zemlje. Potraga za novim središtem izvan Zemlje potpuno je bezumna; svaki čovjek, svako biće je centar svoje perspektive, centar sopstvenog svijeta i Kosmosa – osa svoga Reda, smisao svog Ukrasa – jer Kosmos je i jedno i drugo'.
Muhićevo pripovijedanje je jednostavno i jasno, a istovremeno snažno, bilo da piše o zaljubljenom dječaku, koji shvata da je ljubav najvažnija stvar u životu i zato nema cijenu, da za nju treba žrtvovati sve, pa i sam život –, ili o strašnom Hanibalu i Harunu al-Rašidu, koji žele izmjeriti vlastitu moć i dokazati da su najbolji –, ili o gladijatorima, koji su prekoračili onu liniju koja razdvaja život i smrt, pa se ponašaju doketistički, što znači kao da su bestjelesni –, ili o filozofu Berkliju i književniku Kunderi, koji u različitim vremenima i na različitim meridijanima zagovaraju iste filozofske principe –, ili o prirodi, koju Muhić osjeća svim svojim bićem, posebno planine, koje su za njega uzvišene katedrale i univerziteti –, ili o životinjama, o ždrebici Lorda Mortona, koja svoju besmrtnu prvu ljubav dokazuje šarama na svojem potomstvu –, ili o orlu, koji predstavlja aristokratu u ptičjem svijetu –, ili o kitu physeter catadonu, gospodaru okeanskih dubina, koji odbacuje život bez podviga, bez svog najdubljeg i najdužeg ronjenja –, ili o šarplanincima, koje on uvažava i nalazi kod svih njih redom ljudske osobine – razum, ljubav, radost, odanost, hrabrost, prijateljstvo, ali i tugu, deprimiranost, očaj...
O suzama Muhić piše: „...Suze nije moguće potrošiti. Čovjek ih ima više nego razloga za njih. Svaki pojedinac bi mogao oplakati sav svijet.“
O ljepoti: „Lijepa Helena je svojom ljepotom pokrenula hiljadu lađa. Mjera za vrhunsku ljepotu, nazvanu po njoj mili-Helen, je ljepota potrebna za pokretanje jedne lađe.“
U Štitu od zlata Muhić se na nekoliko mjesta onako ovlaš dotakne i Kur'ana, što nama Sandžaklijama nije moglo promaći, jer dolazimo sa prostora gdje Kur'an važi za časnu knjigu, pa smo te riječi apostrofirali.Ukratko: zbirka eseja Štit od zlata predstavlja univerzalno književno djelo trajne umjetničke vrijednosti.
Recenzenti ranijih izdanja Štita od zlata, prof. dr Nikola Milošević, prof. Alija Džogović, dali su svoje visoke ocjene ovog djela, a recenzent prištinskog izdanja ove knjige mr. Redžep Škrijelj zapisao je: „Nikada patetičan, niti sumoran, posve elegantan i originalan, Muhić je filozof  jasnih opredjeljenja, ali i direktnih prijelaza na sve vitalne tačke feridovski mudre i poučne ideje. Tu raskošnu deriviranu intuitivnost, inventivnost, esteticizam i lirski senzibilitet Muhićevog poetskog genija smatramo darom Svevišnjeg.Na svakom mjestu u ovoj knjizi osjećamo jake trzaje duha, ostajući pri opštem uvjerenju da živimo u doba potpune misaone dominacije bošnjačkog Platona.

Image

“Mi, koji pratimo književne tokove na bosanskom književnom prostoru znamo da je to tako, pa ovim putem želim u ime K.D. „Sandžak“ izraziti zahvalnost dr Muhiću za povjerenje koje nam je iskazao i što je u našoj skromnoj kulturnoj organizaciji prepoznao kapacitete na osnovu kojih nam je povjerio zahtjevni zadatak prijevoda. Posebno zato smo se potrudili da damo sve od sebe kako bi održali umjetnički nivo Štita od zlata – poštujući autorovo djelo, ali i slovenački književni jezik. Stoga smo uključili u rad najbolje stručnjake s tog područja, od kojih sada želim imenovati jednoga, koji je noćas ovdje sa nama: naravno, to je uvaženi gospodin prof. dr Lev Kreft, redovni predavač na ljubljanskom univerzitetu i izvršni direktor Mirovnog instituta u Ljubljani.

Moram reći da nam je gospodin Kreft, na naš poziv, odmah bratski i prijateljski priskočio u pomoć; svojim savjetima je usmjeravao naš rad posebno tamo gdje su bila u pitanju područja filozofije. Upozorio nas je na pravilo da se citati i stručni termini stranih autora, kojih u Štitu od zlata naravno ima, ne smiju direktno prevoditi ako su već prevedeni, već je potrebno pronaći predmetnu literaturu i prijevode preuzeti. Tako se u jednom govornom području postiže istovjetnost teksta određenog stranog autora o datom problemu. Osim toga dr Kreft je napisao recenziju ovog izdanja. Na kraju smo ga upitali kolika je cijena njegovog rada – s obzirom da njegova satnica nije mala očekivali smo poveliki iznos – a dr Kreft je odgovorio: „Dugujete mi jednu knjigu, kada bude izašla.“Knjiga je, hvala Bogu izašla, zato ja kao urednik ovog izdanja koristim priliku da ispred K. D. „Sandžak“ odmah sada tu obavezu izvršim.“

U nastavku programa prisutnima se obratio prof. dr Lev Kreft, a zatim i prof. dr Ferid Muhić. Zatim je uslijedio drugi dio programa, neformalni razgovor gostiju sa prisutnima.

Image

Izjave učesnika

Prof.dr. Ferid Muhić:
Ono sto je za mene učinilo Kulturno udruženje “Sandžak” u Sloveniji, budi u meni želju da napišem spjev. Novi, veliki spjev, poemu kakvu do sada nisam napisao. A opet, i da napišem tu pjesmu radosnicu, i da bude bolja od svega što sam ikada napisao, opet bi bilo “sto koraka ispod” svega što je “Sandžak” učinio i što bih ja, kao lično priznanje, umio napisati!
Znate da sam rad Planini; čak mi se uvijek čini da je i Planina meni rada. Kao da mi svaki put, nekim išaretom, pjevom ptica, mirisom cvijeća, otsjajem snijega, ili kakvim drugim znakom to i pokaže. Ali opet, ja uvijek znam da sam u Planini gost. Da sam ja njoj došao, da mi se, eto neka bude, čak i obraduje, ali da je sva ta njena ljepota, veličanstvenost, uzvišenost, jednostavno uvijek takva kakva jeste, i da bi takva bila, bio ja ili ne bio tog dana tu!
Zamislite da se sva ta raskošna ljepota nekako baš stvori zbog vas! Zamislite, eto, livadu koja odjednom procvjeta, otvori se, zablista i zamiriše bas zbog vas i SAMO ZBOG VAS! Znam, a jasno je i vama, i meni, i svakome, da se takvo čudo ne može desiti. A eto vidite: BAŠ SE TO ČUDO DESILO U LJUBLJANI! Ljepše od svake livade procvjetalo je vaše prijateljstvo, otvorila se vaša srca, zamirisala sva plemenitost i dobrota vaših duša, i to tako da sam u svakom cvijetu i čak, u svakoj latici svakog cvijeta, vidio to što se ne može ni zamisliti: da je to baš zbog mene, iz poštovanja prema meni i mojem djelu, iz bliskosti sa mnom,  iz radosti što sam baš ja, a ne neko drugi, tu, uz vas i sa vama!
Ne mogu to nikako tačnije i istinitije reći. Jeste tu i sva veličina vašeg podviga: sav taj trud oko prevođenja, sva briga oko besprijekornosti knjige kao krune cijelog poduhvata, sponzorstvo koje je zahtjevalo i mnogo više nego finansijsku podršku; ulaganje svog autoriteta, zapostavljanje svojih obaveza, kontaktiranje sa svim relevantnim instancama, ispunjavanje administrativnih uslova, animiranje autora predgovora, rad sa lektorima, završna čitanja i ispravke, iznajmljivanje dvorane u Cankarjevom domu, spiskovi pozvanih i slanje pozivnica, i još hiljadu detalja koji su uvijek dio ovakvih manifestacija; znam da je tu i velika i nesebična zelja da se afirmiše i naš narod i naša kultura i naša književnost, da se saopšti naša misao, da progovori naša nauka i svoju riječ da kaže naša filozofija. I sve to beskrajno cijenim i poštujem.
Zaslugom K. D. “Sandžak” u Sloveniji, naša promocija bila je to sve i opet – više od svega toga zajedno. Radost iskrenog prijateljstva, pretočena u sjaj onog Štita od zlata od kog je iskovana duša Bošnjaka!

Prof. dr Lev Kreft:
Ovo veče je za mene veoma važno i ugodno. Važno zato što ova knjiga predstavlja dr Ferida Muhića u slovenačkom književnom prostoru, a on to već odavno zaslužuje. Dodatna važnost događaja je u tome što je to plod rada jednog kulturnog društva, koje je time simbolično označilo kako može biti važna njegova uloga u slovenačkoj kulturi i za nju.
Ugodno veče je zato što se na ovakvim priredbama susreću oni, koji se interesiraju za zajedničku stvar, ovaj put smo to mi sa dr Feridom Muhićem i gospođom Nadirom Avdić-Vllasi kao promotorkom njegove zbirke poezije.
Razmišljam o potrebi da dr Ferida Muhića predstavimo na slovenačkom jeziku također kao filozofa i estetičara, ali budućnost će pokazati da li će se nešto tako i ostvariti.



Budi prvi koji komentira članak

Komentiranje je omogućeno samo registriranim korisnicima.
Molimo vas da se registrirate ili, ako ste već registrirani, da se prijavite.

 
< Prošli   Sljedeći >